Pet godina nakon istraživanja političke pismenosti maturanata analiziranog u Studiji o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoškolaca "Odgaja li škola dobre građane?", ove je godine provedeno novo kvantitativno istraživanje na nacionalno reprezentativnom uzorku maturanata srednjih škola u Hrvatskoj (N=1146).

„Ovi rezultati puno manje govore o mladima, a puno više o nama kao društvu i tome što smo radili proteklih 20-ak godina“, istaknuo je Berto Šalaj, član Vijeća GONG-a, komentirajući rezultate Istraživanja političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj. „Nitko se ne rađa kao demokrata ili liberal, kao tolerantan ili netolerantan“, rekao je dodajući da obrazovni sustav ima tu poziciju u društvu da utječe na mlade, ali da je problem što nijedne političke elite, koje nose odgovornost za razvoj demokratske političke kulture, do sada to nisu osvijestile.

„Potencijali obrazovanja ostaju neiskorišteni: mladi ne znaju dovoljno i nemaju razvijene kompetencije, a k tome su zbunjeni i vrlo neodlučni oko nekih temeljnih društvenih pitanja, pa se možemo zabrinuti čini li ih to podložnima manipulacijama i je li to prepreka njihovom budućem sudjelovanju u rješavanju društvenih problema“, istaknula je Martina Horvat u ime GOOD inicijative.

Iako je većina sudionika (85%) navela da se može zamisliti u prijateljskom odnosu s osobom druge rase, vjere ili nacije, tolerancija je značajno manja prema zaštiti prava manjina u javnom prostoru. Naime, polovica sudionika smatra da se važna kulturna obilježja, kao što su jezik i pismo nacionalnih manjina, ne bi trebali koristiti u prostorijama državnih institucija. Najmanje tolerancije primjećuje se u odnosu prema homoseksualnosti koju svaki drugi ispitanik smatra bolešću te bi homoseksualnim osobama zabranio javne istupe radi sprečavanja lošeg utjecaja na mlade.

Oko ključnih demokratskih vrijednosti sudionici istraživanja pokazuju visoku razinu zbunjenosti i neodlučnosti što ih može učiniti podložnima za manipulacije. Iako su većinom skloni sankcioniranju totalitarističkih simbola, kako komunističkih (57%) tako i fašističkih (54%), njih gotovo 30% je neodlučno. K tome, ostaje otvoreno pitanje jesu li tolerantni prema ustaškoj simbolici u javnom prostoru s obzirom da 48,6% sudionika nije sigurno u činjenicu da je NDH bila fašistička tvorevina.

Da se svatko od nas treba zauzeti za rješavanje društvenih problema u svojoj sredini, a ne čekati da ih riješi netko drugi, smatra 80,1% ispitanika. No, stavovi o medijima i političkim strankama pokazuju generalno nedemokratske stavove – da su skloni ukidanju nekih medija (51,9%) i nekih političkih stranaka (72%).

Teme koje maturanti vide kao najslabije obrađivane ili općenito izostavljene iz školskog programa su seksualnost, suvremeni mediji, Europska unija, nacionalne manjine i kulturne različitosti, zaštita okoliša i održivog razvoja te aktualna društvena događanja i problemi u svijetu. Mnoge od tih tema trebale bi se učiti na međupredmetno uvedenom i obveznom zdravstvenom i građanskom odgoju, ali sudjelovanje u njihovoj provedbi prepoznaje manji dio učenika (44,9% zdravstveni odgoj i 38,4% građanski odgoj).

Najvažniji izvori informiranja maturantima su društvene mreže (66%), a nakon njih vršnjaci (47%), internetski portali (43%) i roditelji (38%). Svakodnevna konzumacija „tradicionalnih“ medija relativno je slabo zastupljena – informativne televizijske emisije gleda 30%, novine čita 16% i radio sluša 11,3%.


Izvor: Građanski odgoj i obrazovanje i Gong